Indijcu Džadavu Pajengu trebalo je 40 godina da na svom rodnom ostrvu Maludži stvori veliku šumu, koju danas nastanjuju i životinjske vrste koje su bile na ivici istrebljenja.
Nakon 40 godina sadnje, Džadav je stvorio 550 hektara veliku šumu, što je više od površine Central parka u Njujorku.
Ovaj podvig Pajeng je ostvario sasvim sam na rodnom ostrvu Maludži gdje je, zabrinut zbog propadanja prirodnih resursa uslijed erozije, zasadio svoje prvo stablo 1970.
Ubrzo je posadio još jedno, i tako, nakon četiri decenije, nikla je velika šuma.
Zahvaljujući Pajengovom nesebičnom trudu, spašene su brojne životinjske vrste koje danas uživaju u optimalnom prirodnom staništu.
Poseban primjer predstavljaju slonovi i bengalski tigrovi koji su bili na ivici istrebljenja, a danas polako počinju da se razmnožavaju.
Prema pisanju sajta Hitek, o Pajengu je snimljen i dokumentarac pod naslovom "Forest Man" koji je dijelom finansiran donacijama korisnika interneta i koji je osvojio brojne nagrade.
Nakon 40 godina sadnje, Džadav je stvorio 550 hektara veliku šumu, što je više od površine Central parka u Njujorku.
Ovaj podvig Pajeng je ostvario sasvim sam na rodnom ostrvu Maludži gdje je, zabrinut zbog propadanja prirodnih resursa uslijed erozije, zasadio svoje prvo stablo 1970.
Ubrzo je posadio još jedno, i tako, nakon četiri decenije, nikla je velika šuma.
Zahvaljujući Pajengovom nesebičnom trudu, spašene su brojne životinjske vrste koje danas uživaju u optimalnom prirodnom staništu.
Poseban primjer predstavljaju slonovi i bengalski tigrovi koji su bili na ivici istrebljenja, a danas polako počinju da se razmnožavaju.
Prema pisanju sajta Hitek, o Pajengu je snimljen i dokumentarac pod naslovom "Forest Man" koji je dijelom finansiran donacijama korisnika interneta i koji je osvojio brojne nagrade.
Post A Comment:
0 comments: